Privredna komora
Uloga i nadležnosti
PKCG je samostalna, poslovna, stručna i interesna organizacija preduzeća, banka i drugih finansijskih organizacija, organizacija za osiguranje i preduzetnika koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore, a koji su učlanjeni na osnovu Zakona o Privrednoj komori Crne Gore.
U proteklom periodu, od 1928. godine, kada je i osnovana, Privredna komora je bila aktivni činilac i velikim dijelom protagonista privrednog razvoja Crne Gore. Danas se Komora sve više shvaća kao interesni i stručni forum, samostalna stručna poslovna institucija za formiranje zajedničkih stavova privrede o svim aspektima privrednog razvoja i nacionalne ekonomske politike. Okupljajući poslovne ljude iz svih privrednih grana, oblikujući njihove interese i zastupajući ih u zemlji i inostranstvu, Privredna komora Crne Gore nastoji da ispuni svoju ulogu u privrednom životu. Poslovima Komore upravljaju njeni clanovi preko svojih predstavnika u organima Komore. Oni iniciraju, predlažu i odlučuju o osnivanju oblika organizovanja i rada u Komori. Komora učestvuje u donošenju privredno sistemskih zakona i mjera i mjera ekonomske politike, davanje predloga, mišljenja i stavova po odredjenim pitanjima od interesa za poslovanje i razvoj tržišne privrede.
Nadležnosti Komore su definisane Zakonom o Privrednoj komori Crne Gore, kojim je uredjeno da:
- Komora obezbjeđuje ostvarivanje i unapređivanje zajedničkih interesa svojih članova,
- učestvuje u donošenju privredno-sistemskih i mjera ekonomske politike iz nadležnosti države davanjem prijedloga i stavova po određenim pitanjima od interesa za poslovanje i razvoj tržišne privrede;
- daje mišljenje na prijedloge zakona i drugih propisa kojima se uređuju poreski sistem i mjere ekonomske politike;zastupa i predstavlja zajedničke interese svojih članova pred državnim organima
- pruža stručnu pomoć članovima Komore, naročito u oblasti marketinga, povezivanja privrede i nauke uvođenjem nove tehologije;
- organizuje informacioni sistem za potrebe svojih članova, vodi informativni registar o poslovanju, raspoloživim kapacitetima u pojedinim granama privrede i o njihovim proizvodnim programima;
- doprinosi razvoju i unapređenju preduzetništva i profitabilnom privređivanju;
- doprinosi jačanju dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala;
- doprinosi suzbijanju monopolističkog položaja privrednih subjekata i monopolističkih tendencija na tržištu;
- stvara uslove za dogovaranje privrednih subjekata i susreta, radi utvrđivanja i zauzimanja zajedničkih stavova i prijedloga, razmjene iskustava i uspostavljanja poslovnih veza;
- pruža pomoć članovima u rješavanju njihovih sporova;
- obavlja i druge poslove utvrđene Statutom.
Zakonom o Privrednoj komori su takodje definisani i zadaci koje Komora obavlja:
- obezbjeđuje ostvarivanje i unapređivanje zajedničkih interesa svojih članova;
- stvara ambijent za razvoj tržišne privrede;
- učestvuje u izradi programa pridruživanja i uključivanja u EU;
- pomaže članovima u radu na uvođenju standarda EU;
- radi na edukaciji i obrazovanju kadrova za potrebe privrede;
- pruža informacije svojim članovima radi pronalaženja potencijalnih partnera na inostranom tržištu i povezivanju sa stranim partnerima;
- razvija informacioni sistem i poslovno povezivanje;
- organizuje aktivnosti iz oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom na promociji roba i usluga, ekonomskoj propagandi, organizovanju sajmova, razvijanju spoljnotrgovinske mreže, realizaciji spoljnotrgovinskih poslova;
- informiše privredne subjekte u vezi sa uslugama uvođenja sistema menadžmenta kvalitetom i u vezi sa primjenom QMS-a u privredi;
- pruža pomoć članovima u rješavanju sporova putem sudova koji su obrazovani pri Komori kao nezavisni organi koji su samostalni u odlučivanju.
Saradnja sa članstvom
U ostvarivanju interesa svojih članica Komora sarađuje sa Skupštinom Crne Gore, Vladom Crne Gore, organima državne uprave, lokalne samouprave i drugim organizacijama i institucijama u izgradnji privrednog sistema, predlaganju razvojne i tekuće ekonomske politike i rješavanju drugih pitanja od značaja za privredu. Komora sarađuje sa privrednim komorama, udruženjima i drugim sličnim asocijacijama stranih zemalja, diplomatskim predstavništvima i međunarodnim organizacijama. Komora može sa privrednim komorama stranih zemalja osnivati mješovite komore i druge institucionalne oblike saradnje kada se ocijeni da oni mogu doprinijeti poboljšanju međusobnih poslovnih i ekonomskih odnosa.
Komorom upravljaju članice preko svojih predstavnika u organima Komore. Organi Komore, u skladu sa Zakonom, su: Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i Predsjednik Komore.
Oblici rada i organizovanja u Komori preko kojih se odvija djelatnost Komore su udruženja, grupacije, koordinacioni odbori, savjeti, centri, predstavništva u inostranstvu i drugi.
Udruženje je oblik granskog, strukovnog organizovanja i rada funkcionalno povezanih članova Komore, radi ostvarenja i zaštite zajedničkih interesa za pojedine grane privrede. Udruženje je osnovni oblik rada i organizovanja u Komori I se organizuje za jednu ili više grana ili grupa, odnosno podgrupa privrede. Članice Komore se organizuju u udruženja prema pretežnoj djelatnosti koju obavljaju. Pojedine članice Komore mogu biti zastupljene u više udruženja, u skladu sa djelatnostima za koje su registrovane, vodeći pri tome računa o interesima privrede u cjelini.
Udruženje organizuje svoj rad preko odbora. Odbor udruženja je tijelo koje razmatra i rješava pitanja iz djelokruga rada udruženja, daje inicijative, mišljenja i predloge organima Komore po pitanjima koja su od zajedničkog interesa za članove udruženja.
Značaj obrazovanja
U savremenom društvu obrazovanje postaje najznačajniji resurs na kome će Evropa bazirati ekonomski rast u budućnosti i zauzelo je centralno mjesto u strateškim dokumentima Evropske unije. Dugoročni strateški razvoj nacionalne privrede zavisi od kvaliteta i obrazovanosti njenih ljudskih resursa. Iz tog razloga se kao primarni faktor razvoja, identifikuje ulaganje u razvoj ljudskih resursa, kao i sposobnost adekvatnog korišćenja tih resursa nacionalne ekonomije.
Procesi globalizacije, ekonomskih i političkih integracija, rast i razvoj multinacionalnih kompanija, nužno zahtijevaju promjene u načinu poslovanja, razvoj novih znanja i vještina, kao i prihvatanje ideje cjeloživotnog učenja kao osnove za dalji razvoj privrede i društva u cjelini. Ovi procesi imaju određene prednosti, kao što su korištenje nove tehnologije, otvorena konkurencija ali i ograničenja koja se ogledaju u demografskoj i starosnoj strukturi stanovništva evropskih zemalja gdje spada i Crna Gora kao i u nasljeđu negativne selekcije kadrova, tranzicije, neprilagođenosti institucija i zakonodavstva, neadekvatne vlasničke transformacije, sociopolitičkih uticaja na razvoj ekonomije.
Osim društva i države, kompanije takođe uvode obuku kao stalnu aktivnost za svoje zaposlene i stvaraju uslove da kroz praktične trening programe, njihovi radnici kontinuirano unapređuju svoja znanja i da stalno prate naučno tehnološka dostignuća.
Privredna komora veliku pažnju posvećuje ovoj oblasti i zadatak joj je da kroz saradnju sa socijalnim parnerima i državnim institucijama što je moguće više uskladi javne politike sa interesima poslodavaca i zaposlenih. Na presjeku ovih interesa izgradio bi se obrazovni model optimalan sa stanovišta upravljanja ljudskim resursima.
Privredna komora kao socijalni partner uključena je u proces reforme obrazovanja u dijelu koji pripada njenoj nadležnosti i u tom smislu je intezivna saradnja sa socijalnim partnerima.
Analiza zakonodavstva iz oblasti obrazovanja i učešće u kreiranju novih i izmjena i dopuna postojećih zakona i drugih propisa, sa ciljem kreiranja unapređenja obrazovnog sistema, predmet je kontinuiranih aktivnosti koje Privredna komora Crne Gore realizuje.
Privredna komora Crne Gore učestvuje u radu:
- Nacionalnog savjeta za obrazovanje
- Savjeta za visoko obrazovanje
- Savjeta za kvalifikacije
- Odbora za obrazovanje odraslih
- Savjeta za nacionalno partnerstvo za preduzetničko učenje
- Nacionalnog tijela za karijernu orjentaciju
- Savjetodavnog odbora za stručno obrazovanje EU
- U sektorskih komisija za: građevinarstvo i uređenje prostora, ekonomiju i pravo, poljoprivredu, prehranu i veterinu, zdravstvo i socijalnu zaštitu, turizam, trgovinu i ugostiteljstvo, saobraćaj i komunikacije, inženjerstvo, proizvodne tehnologije (mašinstvo i obrada metala, elektrotehnika i automatizacija i dr), obrazovanje i osposobljavanje, rudarstvo, metalurgiju i hemijsku industriju i informacione tehnologije
Privredna komora učestvuje u razvoju sistema obrazovanja, kako formalnog kroz saradnju sa Ministarstvom prosvjete, tako i neformalnog sistema obrazovanja kroz različite vidove edukativnih aktivnosti za potrebe privrede, prije svega organizaciju seminara, usavršavanja i obuke, specijalizovanih kurseva, predavanja, radionica i drugih oblike obrazovanja. Godišnje Privredna komora organizuje oko 50 edukativnih aktivnosti, sa oko 2000 učesnika..
Privredna komora u oblasti obrazovanja ima dobru saradnju sa organizacijama: Sekretarijatom za razvoj preduzetništva Glavnog grada Podgorice, Kultur kontakt iz Austrije, Evropskom trening fondacijom, Britanskim savjetom, Upravom za kadrove Crne Gore, Zavodom za zapošljavanje itd.